Izmjene Zakona o strancima 2026.: što se mijenja za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike

Zapošljavate stranog radnika iz treće zemlje ili razmišljate o tome prvi put? Zakon o strancima temeljito je izmijenjen, a nova pravila stupila su na snagu 4. lipnja 2026. Mijenjaju se uvjeti za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uvodi se omjer domaćih i stranih radnika, postrožavaju se financijski uvjeti za poslodavca, a strani radnici prvi put dobivaju zakonsko pravo promijeniti poslodavca bez nove dozvole. U nastavku donosimo detaljan pregled svih izmjena relevantnih za poslodavce.

Ukratko:

• Izmjene i dopune Zakona o strancima objavljene su u Narodnim novinama broj 55/2026, a na snazi su od 4. lipnja 2026.
• Poslodavac mora ostvarivati minimalni promet (100.000 EUR za pravne osobe, 40.000 EUR za obrtnike) u zadnjih 12 mjeseci i ne smije imati blokadu računa dulju od 30 dana u posljednjih 6 mjeseci.
• Uvodi se obvezni omjer domaćih radnika: najmanje 20% za zanimanja za koja se provodi test tržišta rada, odnosno 10% za deficitarna zanimanja.
• Strani radnik nakon 6 mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca može promijeniti poslodavca bez izdavanja nove dozvole za boravak i rad.
• Obveza poznavanja hrvatskog jezika (razina A1.1) uvodi se kao uvjet za produljenje dozvole, ali tek od 4. lipnja 2027. (godinu dana nakon stupanja zakona na snagu).

Sadržaj

• Kad izmjene stupaju na snagu i zašto se zakon mijenja
• Novi financijski i kadrovski uvjeti za poslodavca
  • Minimalni promet i zabrana blokade računa
  • Omjer domaćih i stranih radnika
• Test tržišta rada i teritorijalna vezanost dozvole
• Trajanje dozvola za boravak i rad
• Promjena poslodavca i promjena zanimanja
• Obveza poznavanja hrvatskog jezika (A1.1)
• Standardi smještaja i obveze poslodavca
• Crna lista poslodavaca i drugi uvjeti za odbijanje dozvole
• Sankcije za rad bez valjane dozvole
• Pregled izmjena: staro i novo uređenje
• Zaključak i preporuke za poslodavce
• Povezane teme
• Često postavljana pitanja

Kad izmjene stupaju na snagu i zašto se zakon mijenja

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima objavljen je u Narodnim novinama broj 55/2026, a stupio je na snagu 4. lipnja 2026. Riječ je o petoj po redu noveli Zakona o strancima od 2021. godine (nakon NN 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), što pokazuje koliko se brzo ovo područje mijenja u praksi.

Prema obrazloženju resornog ministarstva, izmjene su prije svega odgovor na eksplozivan rast broja stranih radnika u posljednjih pet godina te potrebu da se sustav zapošljavanja državljana trećih zemalja učini dugoročno održivim, kako za državu tako i za poslodavce. Broj izdanih dozvola za boravak i rad porastao je s otprilike 82.000 u 2021. godini na više od 170.000 u 2025. godini, a krajem 2025. u Hrvatskoj je boravilo oko 121.000 stranih radnika iz trećih zemalja. Paralelno se donosi i novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja (NN 43/2026), koji razrađuje standarde smještaja i obrasce koje izmjene zakona spominju.

Za poslodavce koji već zapošljavaju strane radnike ili to planiraju, praktična posljedica je jasna: postupak ostaje sličan po strukturi, ali su uvjeti stroži, dokumentacija opsežnija, a prostor za pogrešku manji.

Novi financijski i kadrovski uvjeti za poslodavca

Minimalni promet i zabrana blokade računa

Prvi put se uvodi izravan financijski prag koji poslodavac mora ispuniti da bi uopće mogao podnijeti zahtjev za zapošljavanje državljanina treće zemlje. Poslodavac mora u zadnjih 12 mjeseci (računajući od mjeseca koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva) ostvariti priljev po transakcijskom računu od najmanje:

• 100.000 EUR za pravne osobe,
• 40.000 EUR za fizičke osobe, odnosno obrtnike.

Uz to, transakcijski račun poslodavca ne smije biti u blokadi dulje od 30 dana u kontinuitetu u posljednjih 6 mjeseci. Za manje obrte i novoosnovana društva ovo je jedan od uvjeta koji će u praksi najčešće predstavljati prepreku, jer se, za razliku od testa tržišta rada ili dokumentacije o smještaju, ne može riješiti brzo niti naknadno ispraviti u kratkom roku.

Omjer domaćih i stranih radnika

Za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uvodi se obveza da poslodavac ima određeni minimalni broj zaposlenih hrvatskih državljana, državljana EGP-a ili Švicarske Konfederacije na puno radno vrijeme, u odnosu na broj zaposlenih državljana trećih zemalja:

• 20% domaćih radnika za zanimanja za koja se provodi test tržišta rada,
• 10% domaćih radnika za deficitarna zanimanja (dakle ona koja su izuzeta od testa tržišta rada).

Dodatno, poslodavac mora u zadnjih godinu dana kontinuirano imati zaposlenog barem jednog domaćeg radnika (državljanina RH, EGP-a ili Švicarske Konfederacije) na neodređeno i puno radno vrijeme. Ako poslodavac naknadno padne ispod propisanog omjera, ne smije podnositi nove zahtjeve za jedinstvenu dozvolu, dok postojeće dozvole ostaju važeće do isteka. Ovo je izravna promjena u odnosu na sustav koji je vrijedio od 2021. godine, kada su brojčane godišnje kvote ukinute, a jedini instrument provjere bio je test tržišta rada odnosno mišljenje HZZ-a.

Praktična napomena za poslodavce koji zapošljavaju hrvatske iseljenike: u broj “domaćih” radnika za potrebe ovog omjera uračunavaju se i hrvatski iseljenici te njihovi potomci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka u Republiku Hrvatsku, ne samo državljani RH, EGP-a i Švicarske Konfederacije koji su to bili od početka.

Test tržišta rada i teritorijalna vezanost dozvole

Test tržišta rada (mišljenje HZZ-a o tome postoje li na evidenciji nezaposlenih osobe koje odgovaraju zahtjevima radnog mjesta) ostaje glavni instrument provjere za sva zanimanja koja nisu na deficitarnoj listi. Novost koja bitno mijenja praksu jest teritorijalna vezanost dozvole uz policijsku upravu:

• državljanin treće zemlje za kojeg je proveden test tržišta rada može raditi samo na području one policijske uprave u kojoj je test tražen i proveden;
• za deficitarna zanimanja, radnik može raditi samo na području onih policijskih uprava za koje je to zanimanje deficitarno.

Dozvola dakle više nije jednostavno “prenosiva” po cijeloj Hrvatskoj. Ova promjena posebno pogađa poslodavce koji rade na više lokacija ili premještaju radnike između gradilišta odnosno poslovnica u različitim dijelovima zemlje, primjerice u građevinskom sektoru, gdje je do sada bila uobičajena praksa premještanja radnika prema trenutnim potrebama projekta.

Trajanje dozvola za boravak i rad

S administrativne strane, izmjene donose i olakšice. Dozvola za boravak i rad ubuduće se može izdati na razdoblje do tri godine (ranije najdulje do godinu dana), ovisno o trajanju ugovora o radu. Sezonske dozvole za boravak i rad izdaju se s rokom važenja do tri godine, a unutar tog razdoblja sezonski radnik može raditi:

• do 90 dana godišnje bez odobrenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ili
• do 9 mjeseci uz odobrenje HZZ-a (ranije se sezonska dozvola mogla izdati na najdulje 6 mjeseci).

Cilj ove promjene je izbjeći godišnje ponavljanje cjelokupnog upravnog postupka za sezonske radnike koji se svake godine vraćaju istom poslodavcu, primjerice u turizmu i poljoprivredi.

Promjena poslodavca i promjena zanimanja

Ovo je vjerojatno promjena s najvećim praktičnim učinkom na odnos poslodavca i stranog radnika, ali je ujedno i tehnički najsloženija, pa vrijedi proći kroz nju korak po korak.

Nakon 6 mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca na temelju iste dozvole, strani radnik u pravilu može promijeniti poslodavca bez izdavanja posve nove dozvole za boravak i rad. Dozvola pritom formalno ne “prelazi” na novog poslodavca — ona ostaje ista i dalje glasi na radnika, a izdaje se samo nova potvrda s podacima novog poslodavca. No, ako do isteka postojeće dozvole ostaje manje od 30 dana, obavijest o promjeni poslodavca više se ne može podnijeti ovim putem i potrebno je podnijeti novi zahtjev.

Test tržišta rada je pravilo, ne iznimka. Novi poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, osim ako se radi o deficitarnom zanimanju ili drugoj posebnoj kategoriji za koju zakon test tržišta rada ne zahtijeva. Radnik smije početi raditi kod novog poslodavca tek od dana kada Hrvatski zavod za zapošljavanje izda pozitivno mišljenje (rok za HZZ je 5 radnih dana) — do tada rad kod novog poslodavca nije dopušten, bez obzira na to što je ugovor o radu već potpisan.

Rok za obavijest MUP-u je 3 dana. Novi poslodavac dužan je u roku od tri dana od sklapanja ugovora o radu obavijestiti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku postaju, o promjeni poslodavca. Isti trodnevni rok vrijedi i kada je riječ o deficitarnom zanimanju.

Sezonski radnici su isključeni. Cijeli ovaj mehanizam promjene poslodavca ne primjenjuje se na sezonske radnike niti na radnike u režimu dopuštene nezaposlenosti. Za poslodavce u turizmu i poljoprivredi, koji sezonske radnike zapošljavaju u najvećem broju, ovo pravo praktički ne postoji.

Iznimke od roka 6 mjeseci. Radnik može promijeniti poslodavca i prije isteka 6 mjeseci ako je kod dosadašnjeg poslodavca pokrenut kazneni postupak zbog kaznenih djela protiv radnih odnosa, inspekcijski postupak zbog najtežih prekršaja, sudski postupak radi zaštite dostojanstva radnika, ili ako mu plaća nije isplaćena o dospijeću.

Uz promjenu poslodavca, zakon posebno uređuje i mogućnost dodatnog rada kod drugog poslodavca, uz zadržavanje postojećeg radnog odnosa kod prvog — različit institut od promjene poslodavca, koji poslodavcima s privremenim ili sezonskim manjkom kapaciteta može biti koristan alternativni alat.

Promjena zanimanja kod istog poslodavca tretira se drugačije: uvijek zahtijeva izmjenu dozvole, a test tržišta rada je preduvjet ako novo zanimanje nije deficitarno.

Obveza poznavanja hrvatskog jezika (A1.1)

Izmjene uvode obvezu polaganja ispita iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (razina A1.1) kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad nakon godinu dana boravka u Hrvatskoj. Ova obveza, međutim, ne primjenjuje se odmah: počinje se primjenjivati godinu dana nakon stupanja izmjena na snagu, odnosno od 4. lipnja 2027. Od tog datuma, uz zahtjev za produljenje dozvole potrebno je priložiti dokaz o položenom ispitu.

Za poslodavce ovo znači novu kategoriju planiranja: radnicima koji su već u Hrvatskoj ili tek dolaze potrebno je pravovremeno omogućiti pohađanje tečaja, budući da će nepoloženi ispit izravno utjecati na mogućnost produljenja dozvole, a time i na kontinuitet radnog odnosa.

Standardi smještaja i obveze poslodavca

Prateći Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja (NN 43/2026) detaljno propisuje standarde primjerenog smještaja koje poslodavac mora osigurati ili čije osiguranje mora posredovati, uključujući minimalnu kvadraturu po radniku i ograničenje broja osoba po prostoru odnosno zgradi. Ako poslodavac osigurava ili posreduje u osiguravanju smještaja, dužan je dostaviti dokaz o adekvatnim uvjetima smještaja. Naknada za smještaj ne smije se automatski odbijati od plaće radnika, a trošak najma mora biti razmjeran visini plaće te ne smije prelaziti propisani postotak neto plaće radnika.

Inspekcijski nadzor (Državni inspektorat i policija) usmjeren je upravo na ove standarde, a nenajavljeni nadzor može uključivati trenutačan zahtjev za dokumentacijom o smještaju i radnim dozvolama za sve strane radnike zatečene na lokaciji.

Crna lista poslodavaca i drugi uvjeti za odbijanje dozvole

Jedan od uvjeta za izdavanje dozvole za boravak i rad jest da poslodavac ne smije biti upisan na tzv. crnu listu poslodavaca koja se vodi na temelju Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Sam mehanizam crne liste time formalno ostaje u tom posebnom zakonu, a Zakon o strancima ga preuzima kao uvjet za pozitivno rješavanje zahtjeva. Poslodavac koji je na crnoj listi ne može dobiti nove dozvole za boravak i rad za strane radnike.

Ovdje je važna i vrlo recentna izmjena: dosad je poslodavac na crnoj listi ostajao čak šest godina, bez mogućnosti ranijeg brisanja. Novim uređenjem taj se rok skraćuje na godinu dana, uz mogućnost brisanja s liste nakon plaćanja izrečenih kazni, čime se izbjegava da manja administrativna pogreška godinama blokira mogućnost zapošljavanja stranih radnika.

Uz crnu listu, dozvola se neće izdati ni poslodavcu koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa, socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti, kao ni poslodavcu koji ne obavlja aktivno registriranu gospodarsku djelatnost povezanu sa zanimanjem za koje se traži dozvola.

Izmjenama je dodan novi razlog za odbijanje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad (čl. 93. st. 1. toč. 17.): dozvola se neće izdati ako je u trgovačkom društvu kao jedina osoba ovlaštena za vođenje i zastupanje upisana osoba koja je državljanin treće zemlje — ili su sve takve upisane osobe isključivo državljani trećih zemalja, a pri tome taj jedini, odnosno barem jedan od više zastupnika, nema valjanu dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje (čl. 110. toč. 2.). ZOS 93.

Primarno rješenje nije imenovanje novog zastupnika, nego ishođenje odgovarajuće dozvole od strane samog direktora-stranca. Zakon tu obvezu postavlja izričito: direktor-stranac dužan je u roku od 30 dana od upisa u sudski registar podnijeti zahtjev za dozvolu za ključno osoblje, a dok čeka odluku, smije obavljati poslove zastupanja od dana predaje urednog zahtjeva.

Sankcije za rad bez valjane dozvole

Kazne za rad bez valjane dozvole za boravak i rad propisane su u eurima i već su na snazi: za pravnu osobu iznose od 6.630 do 39.820 EUR po radniku, a za odgovornu fizičku osobu od 660 do 3.980 EUR. Uz novčane kazne, poslodavac koji zapošljava državljanina treće zemlje bez valjane dozvole ili potvrde o prijavi rada riskira i upis na crnu listu, čime gubi mogućnost daljnjeg zapošljavanja stranih radnika u sljedećih godinu dana.

Pregled izmjena: staro i novo uređenje

Pitanje	Prije izmjena	Od 4.6.2026.
Trajanje dozvole za boravak i rad	najdulje 1 godina	najdulje 3 godine
Sezonska dozvola	najdulje 6 mjeseci	rok važenja do 3 godine; rad do 90 dana bez HZZ-a ili do 9 mjeseci uz HZZ
Omjer domaćih radnika	nije bio izričito propisan postotak	20% (TTR zanimanja) / 10% (deficitarna zanimanja)
Financijski prag za poslodavca	10.000 EUR/mj. u 6 mj. (pravne osobe) / 15.000 EUR ukupno u 6 mj. (obrtnici)a	100.000 EUR (pravne osobe) / 40.000 EUR (obrtnici) u zadnjih 12 mjeseci
Promjena poslodavca	zahtijevala novu dozvolu i cijeli upravni postupak	moguća nakon 6 mjeseci ali najkasnije 30 dana prije isteka postojeće dozvole
Teritorijalna valjanost dozvole	vrijedila na cijelom području RH	vezana uz policijsku upravu u kojoj je proveden TTR / deficitarnost
Znanje hrvatskog jezika	nije bilo uvjet	A1.1 uvjet za produljenje dozvole, primjenjuje se od 4.6.2027.
Trajanje upisa na crnu listu	do 6 godina	do 1 godine, uz mogućnost ranijeg brisanja
Jedini zastupnik poslodavca stranac	nije bio zaseban razlog za odbijanje	novi razlog za odbijanje dozvole (čl. 93. st. 1. toč. 17.)

Zaključak i preporuke za poslodavce

Izmjene Zakona o strancima 2026. poslodavcima s jedne strane olakšavaju administraciju kroz duže dozvole i mogućnost promjene poslodavca bez cijelog novog postupka, a s druge strane uvode niz novih, konkretnih preduvjeta: financijski prag, omjer domaćih radnika, teritorijalnu vezanost dozvole i buduću obvezu poznavanja hrvatskog jezika. Poslodavci koji tek planiraju prvo zapošljavanje stranog radnika trebali bi unaprijed provjeriti ispunjavaju li financijski prag i omjer zaposlenih, dok bi oni koji već zapošljavaju strane radnike trebali revidirati postojeće ugovore, osobito klauzule o povratu troška dovođenja radnika, u svjetlu novog prava na promjenu poslodavca nakon 6 mjeseci.

Ako niste sigurni ispunjavate li uvjete za zapošljavanje stranog radnika, ili već imate otvoren postupak i nedoumice oko nove regulative, slobodno nas kontaktirajte za savjetovanje.

Često postavljana pitanja

Od kada se primjenjuju izmjene Zakona o strancima?

Izmjene su objavljene u Narodnim novinama broj 55/2026, a na snazi su od 4. lipnja 2026. Obveza poznavanja hrvatskog jezika iznimka je od toga i počinje se primjenjivati tek od 4. lipnja 2027.

Mora li svaki poslodavac ispuniti uvjet prometa od 100.000 EUR?

Taj prag vrijedi za pravne osobe. Za fizičke osobe, odnosno obrtnike, prag je niži i iznosi 40.000 EUR u zadnjih 12 mjeseci. Za zapošljavanje sezonskih radnika ovaj prag se ne primjenjuje!

Koliko poslodavac ima vremena obavijestiti MUP o promjeni poslodavca?

Tri dana od sklapanja novog ugovora o radu, ne 30 dana kako se ponekad pogrešno navodi. Rok od 30 dana odnosi se na sasvim drugu stvar: ako do isteka postojeće dozvole ostaje manje od 30 dana, promjena poslodavca ovim putem više nije moguća i potrebna je nova dozvola.

Smije li radnik odmah početi raditi kod novog poslodavca čim potpiše ugovor?

Ne. Radnik smije početi raditi tek nakon što Hrvatski zavod za zapošljavanje izda pozitivno mišljenje i MUP donese novu potvrdu.

Vrijedi li pravo na promjenu poslodavca i za sezonske radnike?

Ne. Mehanizam promjene poslodavca nakon 6 mjeseci izričito se ne primjenjuje na sezonske radnike niti na radnike u režimu dopuštene nezaposlenosti.

Što ako poslodavac padne ispod propisanog omjera domaćih radnika nakon što je dozvola već izdana?

Postojeće dozvole ostaju na snazi do isteka. Poslodavac koji ne ispunjava omjer samo ne može podnositi nove zahtjeve za jedinstvenu dozvolu dok se stanje ne uskladi.

Koliko dugo poslodavac ostaje na crnoj listi?

Novim uređenjem rok je skraćen s dosadašnjih šest godina na godinu dana, uz mogućnost ranijeg brisanja nakon podmirenja izrečenih kazni.

Utječe li na dozvolu ako je jedini zastupnik poslodavca stranac?

Da. Izmjenama je uveden nov razlog za odbijanje dozvole ako je jedina osoba ovlaštena za zastupanje poslodavca sama državljanin treće zemlje, a nema valjanu dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje.

Imate pitanja vezana uz primjenu Zakona o strancima ili trebate pomoć s uvozom radnika?
Slobodno nam se obratite!