objektivne odgovornosti<\/a> \u2014 radnik ne mora dokazivati krivnju poslodavca.<\/p>\n\nAko poslodavac ima sklopljeno osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti, postupak ostvarivanja naknade \u0161tete naj\u010de\u0161\u0107e zapo\u010dinje podno\u0161enjem od\u0161tetnog zahtjeva njegovu osiguratelju, koji tada u ve\u0107ini slu\u010dajeva i rje\u0161ava zahtjev. Valja znati da op\u0107a zakonska obveza svih poslodavaca da imaju takvo osiguranje ne postoji \u2014 pa ako poslodavac nema policu, ili ako osiguratelj zahtjev odbije ili usvoji samo djelomi\u010dno, zahtjev se usmjerava izravno prema poslodavcu, odnosno ostvaruje sudskim putem.<\/p>\n\n
Vrlo su \u010desti slu\u010dajevi kada osiguratelj od\u0161tetni zahtjev ne usvoji u cijelosti, ve\u0107 djelomi\u010dno. U tom slu\u010daju nesporni iznos bit \u0107e ispla\u0107en na ra\u010dun radnika, dok u odnosu na sporni dio koji osiguratelj nije priznao radnik ima pravo potra\u017eivanje ostvariti sudskim putem, u parnici.<\/p>\n\n
Treba li prije tu\u017ebe uputiti pisani zahtjev poslodavcu?<\/h2>\n\n
\u010cesto se postavlja pitanje je li radnik koji pretrpi ozljedu na radu obvezan prije pokretanja sudskog postupka uputiti pisani zahtjev poslodavcu.<\/p>\n\n
Pravni okvir.<\/strong> Prema \u010dlanku 133. stavku 3. Zakona o radu, radnik koji \u017eeli za\u0161titu povrije\u0111enog prava pred sudom na\u010delno je du\u017ean prethodno podnijeti pisani zahtjev poslodavcu. Me\u0111utim, ista odredba izri\u010dito propisuje iznimku: obveza prethodnog zahtjeva ne primjenjuje se na zahtjeve za naknadu \u0161tete niti na druga nov\u010dana potra\u017eivanja iz radnog odnosa.<\/p>\n\nPrakti\u010dna posljedica.<\/strong> Radnik koji je zadobio ozljedu na radu mo\u017ee izravno podnijeti tu\u017ebu sudu \u2014 bez prethodnog obra\u0107anja poslodavcu pisanim zahtjevom i bez rizika da \u0107e tu\u017eba biti odba\u010dena zbog propu\u0161tenog preduvjeta. Za razliku od toga, prethodni zahtjev jest obveza kod poni\u0161taja otkaza, vra\u0107anja na posao, za\u0161tite od diskriminacije i sli\u010dnih povreda prava iz radnog odnosa.<\/p>\n\nZa\u0161to ipak ima smisla uputiti pisani zahtjev.<\/strong> Iako nije pravni uvjet, upu\u0107ivanje pisanog zahtjeva poslodavcu mo\u017ee biti prakti\u010dno korisno. \u010clanak 1103. Zakona o obveznim odnosima propisuje da nov\u010dana naknada neimovinske \u0161tete (npr. za pretrpljenu bol, strah, smanjenu \u017eivotnu aktivnost) dospijeva danom pisanog zahtjeva ili tu\u017ebe. To zna\u010di da zatezne kamate na neimovinsku \u0161tetu po\u010dinju te\u0107i od trenutka kada je poslodavac primio pisani zahtjev \u2014 a ne tek od podno\u0161enja tu\u017ebe. Slanjem zahtjeva prije tu\u017ebe radnik si stoga osigurava dulje razdoblje obra\u010duna kamata.<\/p>\n\nPregovaranje ili tu\u017eba<\/h2>\n\n
Ako poslodavac (ili osiguratelj) ne udovolji zahtjevu ili ga odbije, radnik mo\u017ee podnijeti tu\u017ebu op\u0107inskom sudu nadle\u017enom za radne sporove. Nije nu\u017eno \u010dekati zavr\u0161etak lije\u010denja za pokretanje postupka \u2014 naknada za teku\u0107e tro\u0161kove lije\u010denja, izgubljenu zaradu i tu\u0111u pomo\u0107 mo\u017ee se tra\u017eiti i tijekom lije\u010denja. Za utvr\u0111ivanje trajnih posljedica i rente korisno je, ali ne i nu\u017eno, pri\u010dekati stabilizaciju zdravstvenog stanja.<\/p>\n\n
Va\u017eno je znati i da radnici u sporu s poslodavcem ne pla\u0107aju sudske pristojbe.<\/p>\n\n
Koju \u0161tetu radnik mo\u017ee potra\u017eivati?<\/h2>\n\n
Radnik nije ograni\u010den u svojem od\u0161tetnom zahtjevu te mo\u017ee potra\u017eivati i imovinsku i neimovinsku \u0161tetu. Jedno pravo ne isklju\u010duje drugo \u2014 vrlo \u010desto od\u0161tetni zahtjev sadr\u017ei obje vrste.<\/p>\n\n
\n \n | Vrsta \u0161tete<\/th> | \u0160to obuhva\u0107a<\/th><\/tr>\n <\/thead>\n |
|---|
\n Imovinska (materijalna)<\/strong><\/td>| Uni\u0161tene osobne stvari (odje\u0107a, vozilo, mobitel i sl.), tro\u0161kovi lije\u010denja, izgubljena zarada, tu\u0111a njega i pomo\u0107.<\/td><\/tr>\n | Neimovinska (nematerijalna)<\/strong><\/td>| Povreda prava osobnosti: fizi\u010dke boli, strah, du\u0161evne boli zbog smanjenja \u017eivotne aktivnosti, naru\u017eenje.<\/td><\/tr>\n <\/tbody>\n<\/table>\n\n Neimovinska \u0161teta naziva se i nematerijalnom \u0161tetom ili povredom prava osobnosti prema Zakonu o obveznim odnosima. \u010clanak 19. st. 2. prava osobnosti definira kao:<\/p>\n\n \u201ePod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na \u017eivot, tjelesno i du\u0161evno zdravlje, ugled, \u010dast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog \u017eivota, slobodu i dr.\u201d<\/blockquote>\n\nOvaj se oblik \u0161tete naj\u010de\u0161\u0107e odnosi na \u0161tetu zbog pretrpljenih fizi\u010dkih bolova, pretrpljenog straha, du\u0161evnih bolova zbog smanjenog \u017eivotnog aktiviteta, naknade za tu\u0111u pomo\u0107 i njegu te \u0161tete zbog nastalog naru\u017eenja.<\/p>\n\n Ako \u017eelite saznati kako se okvirno izra\u010dunava iznos neimovinske \u0161tete, pogledajte na\u0161 \u010dlanak kako izra\u010dunati iznos naknade neimovinske \u0161tete<\/a>. Za konkretan primjer od\u0161tete kod jedne od naj\u010de\u0161\u0107ih ozljeda u prometu, vidi i kolika je od\u0161teta za trzajnu ozljedu vrata<\/a>.<\/p>\n\nRokovi zastare \u2014 nemojte \u010dekati predugo<\/h2>\n\nPravo na naknadu \u0161tete zbog ozljede na radu nije vremenski neograni\u010deno. Zakon postavlja stroge rokove unutar kojih radnik mora pokrenuti sudski postupak, a njihovo propu\u0161tanje zna\u010di gubitak prava na naknadu \u2014 bez obzira na to koliko je ozljeda bila te\u0161ka. Upravo zato je razumijevanje tih rokova, kao i iznimaka koje u praksi mogu radniku i\u0107i u korist, od presudne va\u017enosti.<\/p>\n\n Zakonski okvir \u2014 dva roka koja teku istovremeno<\/h3>\n\n\u010clanak 230. Zakona o obveznim odnosima propisuje dva paralelna zastarna roka za potra\u017eivanja naknade \u0161tete:<\/p>\n\n \n \n | Rok<\/th> | Trajanje<\/th> | Po\u010dinje te\u0107i<\/th><\/tr>\n <\/thead>\n |
|---|
\n | Subjektivni<\/td> | 3 godine<\/td> | od dana saznanja za \u0161tetu i za \u0161tetnika<\/td><\/tr>\n | | Objektivni<\/td> | 5 godina<\/td> | od dana nastanka \u0161tete<\/td><\/tr>\n | | Potra\u017eivanja iz radnog odnosa (npr. izgubljena zarada)<\/td> | 5 godina<\/td> | sukladno Zakonu o radu<\/td><\/tr>\n <\/tbody>\n<\/table>\n\nNaj\u010de\u0161\u0107a zabluda \u2014 \u201epetogodi\u0161nji rok me \u0161titi\u201d<\/h3>\n\nU praksi se \u010desto pogre\u0161no tuma\u010di odnos izme\u0111u ova dva roka. Mnogi smatraju da je tu\u017eba mogu\u0107a sve dok petogodi\u0161nji objektivni rok nije istekao \u2014 \u010dak i ako su protekle vi\u0161e od tri godine od trenutka saznanja za \u0161tetu. To je pogre\u0161no i mo\u017ee biti kobno za radnika.<\/p>\n\n Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev-5\/2022-3 od 24. travnja 2024. (suci Mirjana Magud i \u0110uro Sessa) dao je na to pitanje jasan i kona\u010dan odgovor:<\/p>\n\n \u201eObjektivni rok zastare od pet godina primjenjuje se u materijalnopravnoj situaciji u kojoj subjektivni rok od tri godine istje\u010de izvan petogodi\u0161njeg roka \u2014 ili u situaciji u kojoj subjektivni rok do proteka objektivnog roka iz nekog razloga jo\u0161 nije ni po\u010deo te\u0107i. Pritom nije od utjecaja \u0161to nije istekao objektivni rok zastare, jer se on primjenjuje samo kad subjektivni rok istje\u010de izvan njega.\u201d<\/blockquote>\n\nU konkretnom predmetu tu\u017eiteljica je zavr\u0161etkom lije\u010denja (lipanj 2012.) znala i za \u0161tetu i za \u0161tetnika, a tu\u017ebu je podnijela tek u travnju 2017. \u2014 vi\u0161e od tri godine poslije. Vrhovni sud je tu\u017ebu odbio zbog zastare, iako petogodi\u0161nji objektivni rok jo\u0161 nije bio istekao.<\/p>\n\n Zaklju\u010dak je nedvosmislen: radnik koji zna tko mu je nanio \u0161tetu i zna da mu je nastala \u0161teta ima to\u010dno tri godine od tog trenutka. Petogodi\u0161nji rok ne \u201eproduljuje\u201d niti \u201espa\u0161ava\u201d propu\u0161teni trogodi\u0161nji rok.<\/p>\n\n Dugotrajno lije\u010denje \u2014 iznimka koja \u0161titi radnika<\/h3>\n\nOzljede na radu \u010desto zahtijevaju dugotrajno lije\u010denje. U takvim se slu\u010dajevima postavlja klju\u010dno pitanje: od kojeg trenutka uop\u0107e po\u010dinje te\u0107i zastarni rok ako lije\u010denje jo\u0161 nije zavr\u0161eno?<\/p>\n\n Na to je pitanje sudska praksa odgovorila na na\u010din koji ide u korist radnika. \u017dupanijski sud u Rijeci u rje\u0161enju G\u017e R-604\/2021-4 od 12. o\u017eujka 2025. izri\u010dito je utvrdio:<\/p>\n\n \u201eObjektivni rok zastare ne po\u010dinje te\u0107i od nastanka \u0161tetnog doga\u0111aja, ve\u0107 od trenutka kada je o\u0161te\u0107eniku nastala \u0161teta \u2014 \u0161to je moglo uslijediti najranije stabilizacijom njegova zdravstvenog stanja, tj. zavr\u0161etkom lije\u010denja ili primitkom rje\u0161enja kojim je utvr\u0111ena trajna nesposobnost za rad.\u201d<\/blockquote>\n\nIsti je princip primijenio i Vrhovni sud u presudi Rev-5\/2022-3, konstatiraju\u0107i da je rok u tom predmetu po\u010deo te\u0107i od zavr\u0161etka lije\u010denja \u2014 a ne od datuma \u0161tetnog doga\u0111aja.<\/p>\n\n Dakle, zastarni rok ne te\u010de od dana nesre\u0107e, nego od dana kada je zdravstveno stanje stabilizirano ili lije\u010denje zavr\u0161eno. Ako lije\u010denje traje dvije ili tri godine, tek tada po\u010dinje te\u0107i trogodi\u0161nji subjektivni rok \u2014 \u0161to radniku mo\u017ee osigurati znatno dulje razdoblje za pokretanje postupka.<\/p>\n\n Kod profesionalne bolesti postoji dodatna nijansa: subjektivni rok ondje ne po\u010dinje te\u0107i od zavr\u0161etka lije\u010denja, nego od dana rje\u0161enja HZZO-a kojim je profesionalna bolest utvr\u0111ena \u2014 jer tek tada o\u0161te\u0107enik doznaje da je pogor\u0161anje zdravlja posljedica profesionalne bolesti (Vrhovni sud RH, Rev-748\/2022-2). Ta presuda ujedno potvr\u0111uje da i potra\u017eivanja zbog profesionalne bolesti zastarijevaju po \u010dl. 230. Zakona o obveznim odnosima (rokovi 3 + 5 godina), a ne po petogodi\u0161njem roku iz Zakona o radu koji ni\u017eestupanjski sudovi ponekad pogre\u0161no primijene.<\/p>\n\n Posebna zamka \u2014 sukcesivna izgubljena zarada<\/h3>\n\nKada ozljeda uzrokuje dugotrajnu nesposobnost za rad, radnik svaki mjesec trpi novi gubitak zarade. Ovdje postoji va\u017ena zamka na koju treba obratiti pozornost: podno\u0161enje tu\u017ebe prekida zastaru samo za iznos potra\u017eivanja koji je naveden u tom tu\u017ebenom zahtjevu. Za svaki novi iznos izgubljene zarade koji nastaje u kasnijim razdobljima zastara te\u010de posebno i prekida se tek pro\u0161irenjem tu\u017ebenog zahtjeva ili podno\u0161enjem nove tu\u017ebe.<\/p>\n\n Prakti\u010dna je posljedica da radnici koji su du\u017ee nesposobni za rad trebaju redovito pratiti tijek zastare i po potrebi pro\u0161irivati tu\u017ebeni zahtjev \u2014 kako ne bi izgubili pravo na naknadu za starije dijelove izgubljene zarade.<\/p>\n\n Du\u017ei rokovi kod kaznenog djela<\/h3>\n\nAko je ozljeda nastala zbog kaznenog djela (npr. kazneno djelo ugro\u017eavanja sigurnosti radnika prema \u010dl. 193. Kaznenog zakona), primjenjuju se du\u017ei rokovi zastare za naknadu \u0161tete \u2014 umjesto standardnih 3 godine, rok zastare traje koliko i rok zastare kaznenog progona, \u0161to mo\u017ee biti i 10 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n\n To zna\u010di da radnik u takvim slu\u010dajevima ima znatno vi\u0161e vremena za pokretanje postupka.<\/p>\n\n Zaklju\u010dno o rokovima:<\/strong> rok za tu\u017ebu zbog ozljede na radu u pravilu je tri godine i te\u010de od trenutka kada radnik zna za \u0161tetu i \u0161tetnika. Petogodi\u0161nji objektivni rok nije \u201erezervna opcija\u201d za radnika koji je propustio trogodi\u0161nji subjektivni rok. Jedina situacija u kojoj radnik ima vi\u0161e od tri godine jest ona u kojoj lije\u010denje jo\u0161 traje \u2014 jer rok tada ne mo\u017ee po\u010deti te\u0107i prije stabilizacije zdravstvenog stanja. Zbog ozbiljnosti posljedica koje propu\u0161teni rokovi mogu imati, preporu\u010duje se konzultirati odvjetnika \u0161to je ranije mogu\u0107e.<\/p>\n\nZaklju\u010dak<\/h2>\n\nOzljeda na radu pokre\u0107e nekoliko paralelnih postupaka: prijavu i priznavanje pred HZZO-om, naknadu pla\u0107e (100% osnovice, na teret HZZO-a od prvog dana) te zaseban od\u0161tetni zahtjev prema poslodavcu, odnosno njegovu osiguratelju. U praksi radnici \u010desto nisu dovoljno informirani o svojim pravima niti znaju kako zapo\u010deti postupak \u2014 zato je va\u017eno odmah nakon doga\u0111aja potra\u017eiti savjet stru\u010dnjaka. Odvjetnik vam mo\u017ee pomo\u0107i u pripremi i podno\u0161enju od\u0161tetnog zahtjeva te zastupanju u postupku, vode\u0107i ra\u010duna o rokovima zastare koji se lako previde.<\/p>\n\n Niste sigurni imate li uop\u0107e pravo na od\u0161tetu? Pogledajte \u010dlanak ozljeda na radu: kada radnik ima pravo na od\u0161tetu<\/a>.<\/p>\n\n\u010cesto postavljana pitanja<\/h2>\n\n\n U kojem roku se ozljeda na radu mora prijaviti HZZO-u?<\/summary>\n U roku od 8 dana od saznanja za ozljedu. Primarno je prijavljuje poslodavac; ako on to ne u\u010dini, prijavu mo\u017ee podnijeti izabrani lije\u010dnik ili sam radnik. Pravo na pokretanje postupka priznavanja gubi se ako se prijava ne podnese u roku od 3 godine.<\/div>\n<\/details>\n\n \n Kolika je naknada pla\u0107e za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu?<\/summary>\n 100% osnovice, i to na teret HZZO-a od prvog dana. Pravilo \u201eprvih 42 dana pla\u0107a poslodavac\u201d vrijedi za obi\u010dno bolovanje, a ne za ozljedu na radu.<\/div>\n<\/details>\n\n \n Moram li \u010dekati kraj lije\u010denja da bih podnio tu\u017ebu?<\/summary>\n Ne. Naknada za teku\u0107e tro\u0161kove lije\u010denja, izgubljenu zaradu i tu\u0111u pomo\u0107 mo\u017ee se tra\u017eiti i tijekom lije\u010denja. Za utvr\u0111ivanje trajnih posljedica i rente korisno je, ali ne i nu\u017eno, pri\u010dekati stabilizaciju zdravstvenog stanja.<\/div>\n<\/details>\n\n \n Koliki je rok zastare za naknadu \u0161tete zbog ozljede na radu?<\/summary>\n U pravilu 3 godine od saznanja za \u0161tetu i \u0161tetnika (subjektivni rok), uz objektivni rok od 5 godina. Ako lije\u010denje jo\u0161 traje, rok po\u010dinje te\u0107i tek od stabilizacije zdravstvenog stanja. Kod kaznenog djela rokovi su dulji.<\/div>\n<\/details>\n\n \n Tko ispla\u0107uje od\u0161tetu \u2014 poslodavac ili osiguranje?<\/summary>\n Od\u0161tetni zahtjev naj\u010de\u0161\u0107e se podnosi osiguratelju poslodavca. Ako osiguratelj odbije ili prizna samo dio, sporni se dio ostvaruje sudskim putem protiv poslodavca.<\/div>\n<\/details>\n\n\n\n\n\n Imate pitanje ili \u017eelite ostvariti svoja prava nakon ozljede na radu? Slobodno nam se obratite! <\/p>\n\n\n | | | |