![\"\"](\"https:\/\/marcetic.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/izbacivanje-najmoprimca-iz-stana-edited-scaled.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nZa\u0161to zakon \u0161titi podstanare?<\/h2>\n\n\n\n
3 su glavna upori\u0161ta u zakonu kojima su podstanari “za\u0161ti\u0107eni.”<\/p>\n\n\n\n
1. Ustav Republike Hrvatske – \u010dl. 34.<\/strong><\/h4>\n\n\n\nIako je cijeli \u010dlanak vrlo bitan za ovu situaciju, istaknut \u0107emo samo stavak 1. koji propisuje: “Dom je nepovrediv”<\/strong>.
Upravo iz ovog stavka proizlaze sve daljnje pravne zavrzlame, odnosno nastaje problem.
Iz ovog \u010dlanka vidimo da je intencija zakonodavca za\u0161titi dom i pravo na isti. Bez obzira je li osoba “samo” podstanar ili vlasnik doma, pravo na dom je nepovredivo.
Ustav nadalje u \u010dlanku 3. propisuje “Nepovredivost vlasni\u0161tva<\/strong>” iz \u010dega proizlazi sraz izme\u0111u dvije kategorije Ustavnih prava.
S jedne strane zakonodavac je odlu\u010dio za\u0161titi pravo na dom kao Ustavnu kategoriju dok je s druge strane za\u0161titio pravo vlasni\u0161tva.
Ova neodlu\u010dnost u volji zakonodavca jedan je od najve\u0107ih problema pri rje\u0161avanju situacija kada podstanari ne \u017eele iza\u0107i iz nekretnine.<\/p>\n\n\n\n2. Zakon o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima – \u010dl. 22. <\/strong><\/h3>\n\n\n\nSigurno ste \u010duli za situacije ili ste dobili savjet da kako bi “istjerali” podstanara koji ne \u017eeli iza\u0107i iz nekretnine isklju\u010dite struju ili vodu u nekretnini, skinete ulazna vrata ili prozore i sli\u010dno.
No je li to uistinu mogu\u0107e i \u0161titi li Vas u takvim situacijama zakon?
Na prvi pogled \u010dini se da s vlasni\u0161tvom svoje nekretnine mo\u017eete raditi \u0161to god ho\u0107ete, ali u praksi to ipak nije tako.
\u010cl. 22. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima regulira situacije na koji na\u010din se posjednik mo\u017ee za\u0161tititi od samovlasnog smetanja posjeda<\/strong> i propisuje sljede\u0107e:
“(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovla\u0161ten je svoj posjed \u0161tititi putem suda<\/strong>, zahtijevaju\u0107i da se utvrdi \u010din smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u \u010dasu smetanja, te zabrani takvo ili sli\u010dno smetanje ubudu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n(2) Sud pru\u017ea ovu za\u0161titu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, po\u0161tenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu dru\u0161tvenom, javnom ili sli\u010dnom interesu.<\/strong>
Dakle, bez obzira na va\u0161e vlasni\u0161tvo i po\u0161tenje podstanara (\u010dinjenicu da vi\u0161e ne mo\u017ee boraviti u stanu) zakon u ovom slu\u010daju \u0161titi posjednika odnosno najmoprimca\/podstanara.<\/p>\n\n\n\nPodstanar je u slu\u010daju bilo kakvog smetanja posjeda od strane tre\u0107ih ovla\u0161ten podi\u0107i tzv. posjedni\u010dku tu\u017ebu protiv smetanja posjeda.
Subjektivni rok za podizanje ovakve tu\u017ebe je 30 dana od saznanja za \u010dinjenicu smetanja posjeda (npr. 30 dana od kada je osoba saznala za \u010dinjenicu da joj je isklju\u010dena voda u stanu) dok je objektivni rok godinu dana. Pri podizanju ovakve tu\u017ebe uspjeh podstanara je prakti\u010dno zagarantiran ako se doista radi o smetanju posjeda. Upravo iz ovog razloga vrlo je bitno postupati strpljivo i ne smetati posjed podstanara \u010dak i ako je on nepo\u0161ten.<\/p>\n\n\n\n
3. Kazneni i zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/strong><\/h3>\n\n\n\nVrlo su \u010deste situacije kada najmodavac iz frustracije po\u010dne s nezakonitim radnjama. Prilikom obra\u010dunavanja s tvrdoglavim podstanarom vrlo je bitno ne dodatno pogor\u0161avati situaciju.
Bla\u017ei prekr\u0161aji regulirani su Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda za koje je sankcija naj\u010de\u0161\u0107e kaznenog tipa dok su oni te\u017ei prijestupi regulirani Kaznenim zakonom. Naj\u010de\u0161\u0107e kazneno djelo povezano s ovom situacijom je upravo kazneno djelo prijetnje iz \u010dl. 139. Kaznenog zakona za koje je zaprije\u010dena kazna zatvora do 1 godine.
Vrlo je bitno ne podlegnuti emocijama i prouzro\u010diti dodatnu \u0161tetu u vidu prekr\u0161ajne ili kaznene prijave.<\/p>\n\n\n\n
Vlasni\u010dka tu\u017eba i sudski proces <\/h2>\n\n\n\n
Jedini legalni na\u010din na koji se mo\u017eete boriti protiv podstanara koji ne \u017eeli iza\u0107i iz nekretnine je putem vlasni\u010dke tu\u017ebe.
Ovakva tu\u017eba jo\u0161 se naziva i “Prava vlasni\u010dka tu\u017eba<\/strong>” te je regulirana je Zakonom o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima u \u010dl. 162. <\/strong>
Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadle\u017enim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasni\u0161tvo i da se nalazi u tu\u017eenikovu posjedu.
Vlasni\u0161tvo \u0107e vlasnik dokazivati naj\u010de\u0161\u0107e izvatkom iz zemlji\u0161ne knjige ili primjerice kupoprodajnim ugovorom nekretnine.
Ovakvom tu\u017ebom se tra\u017ei odre\u0111eno \u010dinjenje, odnosno predaja u posjed stvari. Glavni zahtjev uvijek je usmjeren na predaju posjeda (izlazak podstanara) dok sporedni zahtjev mo\u017ee biti usmjeren na predaju koristi od stvari do maksimalno 3 godine unazad.
Od ovakve tu\u017ebe je bitno razlikovati tu\u017ebu za priznavanje prava vlasni\u0161tva koja je regulirana \u010dl. 166 i jo\u0161 se naziva “Vlasni\u010dka tu\u017eba predmnijevanog vlasnika<\/strong>” i njom se tra\u017ei utvr\u0111enje postojanja ili nepostojanja nekog prava, odnosno u tom slu\u010daju vlasnik te tra\u017ei da sud utvrdi da je on uistinu vlasnik.<\/p>\n\n\n\nVlasnik nekretnine prilikom podno\u0161enja vlasni\u010dke tu\u017ebe mora dokazati da je on uistinu vlasnik nekretnine na temelju vjerodostojnih dokaza. Protiv takve tu\u017ebe podstanar (posjednik) \u0107e naj\u010de\u0161\u0107e ulo\u017eiti prigovor te poku\u0161ati tvrditi da je njegov pravni posjed po\u0161ten.
Ako sud utvrdi da je zahtjev osnovan, odnosno da posjednik nije po\u0161ten, donijeti \u0107e kondemnatornu presudu kojom \u0107e nalo\u017eiti tu\u017eeniku da preda posjed stvari tu\u017eitelju u odre\u0111enom roku.
Na\u017ealost, to \u010desto nije kraj cijelog postupka. Iako \u0107e sud presudom nalo\u017eiti podstanaru da napusti nekretninu posjednik to mo\u017ee odbiti u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n
Ovr\u0161ni postupak<\/h2>\n\n\n\n
Ako podstanar odbija iza\u0107i iz nekretnine unato\u010d sudskoj presudi, u tom slu\u010daju bit \u0107ete primorani pokrenuti ovr\u0161ni postupak.
Tada je potrebno pokrenuti ovr\u0161ni postupak radi ispra\u017enjenja i predaje nekretnine<\/strong>. Takav postupak vodi se pred mjesno nadle\u017enim sudom na temelju ovr\u0161ne isprave, u ovom slu\u010daju to je prethodna presuda kojom je sud nalo\u017eio podstanaru da napusti nekretninu.
Iako podstanari \u010desto znaju opstruirati i ovaj postupak primjerice ne primanjem pismena, dovo\u0111enjem doma\u0107ih \u017eivotinja u nekretninu i sli\u010dno, bitno je napomenuti da on ipak traje prili\u010dno kra\u0107e <\/strong>od postupka prilikom vlasni\u010dke tu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\nNalazite se u sli\u010dnoj situaciji ili trebate pravnu pomo\u0107?
Slobodno nam se obratite.<\/p>\n\n\n
Upravo iz ovog stavka proizlaze sve daljnje pravne zavrzlame, odnosno nastaje problem.
Iz ovog \u010dlanka vidimo da je intencija zakonodavca za\u0161titi dom i pravo na isti. Bez obzira je li osoba “samo” podstanar ili vlasnik doma, pravo na dom je nepovredivo.
Ustav nadalje u \u010dlanku 3. propisuje “Nepovredivost vlasni\u0161tva<\/strong>” iz \u010dega proizlazi sraz izme\u0111u dvije kategorije Ustavnih prava.
S jedne strane zakonodavac je odlu\u010dio za\u0161titi pravo na dom kao Ustavnu kategoriju dok je s druge strane za\u0161titio pravo vlasni\u0161tva.
Ova neodlu\u010dnost u volji zakonodavca jedan je od najve\u0107ih problema pri rje\u0161avanju situacija kada podstanari ne \u017eele iza\u0107i iz nekretnine.<\/p>\n\n\n\n
2. Zakon o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima – \u010dl. 22. <\/strong><\/h3>\n\n\n\nSigurno ste \u010duli za situacije ili ste dobili savjet da kako bi “istjerali” podstanara koji ne \u017eeli iza\u0107i iz nekretnine isklju\u010dite struju ili vodu u nekretnini, skinete ulazna vrata ili prozore i sli\u010dno.
No je li to uistinu mogu\u0107e i \u0161titi li Vas u takvim situacijama zakon?
Na prvi pogled \u010dini se da s vlasni\u0161tvom svoje nekretnine mo\u017eete raditi \u0161to god ho\u0107ete, ali u praksi to ipak nije tako.
\u010cl. 22. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima regulira situacije na koji na\u010din se posjednik mo\u017ee za\u0161tititi od samovlasnog smetanja posjeda<\/strong> i propisuje sljede\u0107e:
“(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovla\u0161ten je svoj posjed \u0161tititi putem suda<\/strong>, zahtijevaju\u0107i da se utvrdi \u010din smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u \u010dasu smetanja, te zabrani takvo ili sli\u010dno smetanje ubudu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n(2) Sud pru\u017ea ovu za\u0161titu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, po\u0161tenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu dru\u0161tvenom, javnom ili sli\u010dnom interesu.<\/strong>
Dakle, bez obzira na va\u0161e vlasni\u0161tvo i po\u0161tenje podstanara (\u010dinjenicu da vi\u0161e ne mo\u017ee boraviti u stanu) zakon u ovom slu\u010daju \u0161titi posjednika odnosno najmoprimca\/podstanara.<\/p>\n\n\n\nPodstanar je u slu\u010daju bilo kakvog smetanja posjeda od strane tre\u0107ih ovla\u0161ten podi\u0107i tzv. posjedni\u010dku tu\u017ebu protiv smetanja posjeda.
Subjektivni rok za podizanje ovakve tu\u017ebe je 30 dana od saznanja za \u010dinjenicu smetanja posjeda (npr. 30 dana od kada je osoba saznala za \u010dinjenicu da joj je isklju\u010dena voda u stanu) dok je objektivni rok godinu dana. Pri podizanju ovakve tu\u017ebe uspjeh podstanara je prakti\u010dno zagarantiran ako se doista radi o smetanju posjeda. Upravo iz ovog razloga vrlo je bitno postupati strpljivo i ne smetati posjed podstanara \u010dak i ako je on nepo\u0161ten.<\/p>\n\n\n\n
3. Kazneni i zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/strong><\/h3>\n\n\n\nVrlo su \u010deste situacije kada najmodavac iz frustracije po\u010dne s nezakonitim radnjama. Prilikom obra\u010dunavanja s tvrdoglavim podstanarom vrlo je bitno ne dodatno pogor\u0161avati situaciju.
Bla\u017ei prekr\u0161aji regulirani su Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda za koje je sankcija naj\u010de\u0161\u0107e kaznenog tipa dok su oni te\u017ei prijestupi regulirani Kaznenim zakonom. Naj\u010de\u0161\u0107e kazneno djelo povezano s ovom situacijom je upravo kazneno djelo prijetnje iz \u010dl. 139. Kaznenog zakona za koje je zaprije\u010dena kazna zatvora do 1 godine.
Vrlo je bitno ne podlegnuti emocijama i prouzro\u010diti dodatnu \u0161tetu u vidu prekr\u0161ajne ili kaznene prijave.<\/p>\n\n\n\n
Vlasni\u010dka tu\u017eba i sudski proces <\/h2>\n\n\n\n
Jedini legalni na\u010din na koji se mo\u017eete boriti protiv podstanara koji ne \u017eeli iza\u0107i iz nekretnine je putem vlasni\u010dke tu\u017ebe.
Ovakva tu\u017eba jo\u0161 se naziva i “Prava vlasni\u010dka tu\u017eba<\/strong>” te je regulirana je Zakonom o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima u \u010dl. 162. <\/strong>
Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadle\u017enim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasni\u0161tvo i da se nalazi u tu\u017eenikovu posjedu.
Vlasni\u0161tvo \u0107e vlasnik dokazivati naj\u010de\u0161\u0107e izvatkom iz zemlji\u0161ne knjige ili primjerice kupoprodajnim ugovorom nekretnine.
Ovakvom tu\u017ebom se tra\u017ei odre\u0111eno \u010dinjenje, odnosno predaja u posjed stvari. Glavni zahtjev uvijek je usmjeren na predaju posjeda (izlazak podstanara) dok sporedni zahtjev mo\u017ee biti usmjeren na predaju koristi od stvari do maksimalno 3 godine unazad.
Od ovakve tu\u017ebe je bitno razlikovati tu\u017ebu za priznavanje prava vlasni\u0161tva koja je regulirana \u010dl. 166 i jo\u0161 se naziva “Vlasni\u010dka tu\u017eba predmnijevanog vlasnika<\/strong>” i njom se tra\u017ei utvr\u0111enje postojanja ili nepostojanja nekog prava, odnosno u tom slu\u010daju vlasnik te tra\u017ei da sud utvrdi da je on uistinu vlasnik.<\/p>\n\n\n\nVlasnik nekretnine prilikom podno\u0161enja vlasni\u010dke tu\u017ebe mora dokazati da je on uistinu vlasnik nekretnine na temelju vjerodostojnih dokaza. Protiv takve tu\u017ebe podstanar (posjednik) \u0107e naj\u010de\u0161\u0107e ulo\u017eiti prigovor te poku\u0161ati tvrditi da je njegov pravni posjed po\u0161ten.
Ako sud utvrdi da je zahtjev osnovan, odnosno da posjednik nije po\u0161ten, donijeti \u0107e kondemnatornu presudu kojom \u0107e nalo\u017eiti tu\u017eeniku da preda posjed stvari tu\u017eitelju u odre\u0111enom roku.
Na\u017ealost, to \u010desto nije kraj cijelog postupka. Iako \u0107e sud presudom nalo\u017eiti podstanaru da napusti nekretninu posjednik to mo\u017ee odbiti u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n
Ovr\u0161ni postupak<\/h2>\n\n\n\n
Ako podstanar odbija iza\u0107i iz nekretnine unato\u010d sudskoj presudi, u tom slu\u010daju bit \u0107ete primorani pokrenuti ovr\u0161ni postupak.
Tada je potrebno pokrenuti ovr\u0161ni postupak radi ispra\u017enjenja i predaje nekretnine<\/strong>. Takav postupak vodi se pred mjesno nadle\u017enim sudom na temelju ovr\u0161ne isprave, u ovom slu\u010daju to je prethodna presuda kojom je sud nalo\u017eio podstanaru da napusti nekretninu.
Iako podstanari \u010desto znaju opstruirati i ovaj postupak primjerice ne primanjem pismena, dovo\u0111enjem doma\u0107ih \u017eivotinja u nekretninu i sli\u010dno, bitno je napomenuti da on ipak traje prili\u010dno kra\u0107e <\/strong>od postupka prilikom vlasni\u010dke tu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\nNalazite se u sli\u010dnoj situaciji ili trebate pravnu pomo\u0107?
Slobodno nam se obratite.<\/p>\n\n\n
No je li to uistinu mogu\u0107e i \u0161titi li Vas u takvim situacijama zakon?
Na prvi pogled \u010dini se da s vlasni\u0161tvom svoje nekretnine mo\u017eete raditi \u0161to god ho\u0107ete, ali u praksi to ipak nije tako.
\u010cl. 22. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima regulira situacije na koji na\u010din se posjednik mo\u017ee za\u0161tititi od samovlasnog smetanja posjeda<\/strong> i propisuje sljede\u0107e:
“(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovla\u0161ten je svoj posjed \u0161tititi putem suda<\/strong>, zahtijevaju\u0107i da se utvrdi \u010din smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u \u010dasu smetanja, te zabrani takvo ili sli\u010dno smetanje ubudu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
(2) Sud pru\u017ea ovu za\u0161titu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, po\u0161tenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu dru\u0161tvenom, javnom ili sli\u010dnom interesu.<\/strong> Podstanar je u slu\u010daju bilo kakvog smetanja posjeda od strane tre\u0107ih ovla\u0161ten podi\u0107i tzv. posjedni\u010dku tu\u017ebu protiv smetanja posjeda. Vrlo su \u010deste situacije kada najmodavac iz frustracije po\u010dne s nezakonitim radnjama. Prilikom obra\u010dunavanja s tvrdoglavim podstanarom vrlo je bitno ne dodatno pogor\u0161avati situaciju. Jedini legalni na\u010din na koji se mo\u017eete boriti protiv podstanara koji ne \u017eeli iza\u0107i iz nekretnine je putem vlasni\u010dke tu\u017ebe. Vlasnik nekretnine prilikom podno\u0161enja vlasni\u010dke tu\u017ebe mora dokazati da je on uistinu vlasnik nekretnine na temelju vjerodostojnih dokaza. Protiv takve tu\u017ebe podstanar (posjednik) \u0107e naj\u010de\u0161\u0107e ulo\u017eiti prigovor te poku\u0161ati tvrditi da je njegov pravni posjed po\u0161ten. Ako podstanar odbija iza\u0107i iz nekretnine unato\u010d sudskoj presudi, u tom slu\u010daju bit \u0107ete primorani pokrenuti ovr\u0161ni postupak. Nalazite se u sli\u010dnoj situaciji ili trebate pravnu pomo\u0107?
Dakle, bez obzira na va\u0161e vlasni\u0161tvo i po\u0161tenje podstanara (\u010dinjenicu da vi\u0161e ne mo\u017ee boraviti u stanu) zakon u ovom slu\u010daju \u0161titi posjednika odnosno najmoprimca\/podstanara.<\/p>\n\n\n\n
Subjektivni rok za podizanje ovakve tu\u017ebe je 30 dana od saznanja za \u010dinjenicu smetanja posjeda (npr. 30 dana od kada je osoba saznala za \u010dinjenicu da joj je isklju\u010dena voda u stanu) dok je objektivni rok godinu dana. Pri podizanju ovakve tu\u017ebe uspjeh podstanara je prakti\u010dno zagarantiran ako se doista radi o smetanju posjeda. Upravo iz ovog razloga vrlo je bitno postupati strpljivo i ne smetati posjed podstanara \u010dak i ako je on nepo\u0161ten.<\/p>\n\n\n\n3. Kazneni i zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Bla\u017ei prekr\u0161aji regulirani su Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda za koje je sankcija naj\u010de\u0161\u0107e kaznenog tipa dok su oni te\u017ei prijestupi regulirani Kaznenim zakonom. Naj\u010de\u0161\u0107e kazneno djelo povezano s ovom situacijom je upravo kazneno djelo prijetnje iz \u010dl. 139. Kaznenog zakona za koje je zaprije\u010dena kazna zatvora do 1 godine.
Vrlo je bitno ne podlegnuti emocijama i prouzro\u010diti dodatnu \u0161tetu u vidu prekr\u0161ajne ili kaznene prijave.<\/p>\n\n\n\nVlasni\u010dka tu\u017eba i sudski proces <\/h2>\n\n\n\n
Ovakva tu\u017eba jo\u0161 se naziva i “Prava vlasni\u010dka tu\u017eba<\/strong>” te je regulirana je Zakonom o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima u \u010dl. 162. <\/strong>
Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadle\u017enim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasni\u0161tvo i da se nalazi u tu\u017eenikovu posjedu.
Vlasni\u0161tvo \u0107e vlasnik dokazivati naj\u010de\u0161\u0107e izvatkom iz zemlji\u0161ne knjige ili primjerice kupoprodajnim ugovorom nekretnine.
Ovakvom tu\u017ebom se tra\u017ei odre\u0111eno \u010dinjenje, odnosno predaja u posjed stvari. Glavni zahtjev uvijek je usmjeren na predaju posjeda (izlazak podstanara) dok sporedni zahtjev mo\u017ee biti usmjeren na predaju koristi od stvari do maksimalno 3 godine unazad.
Od ovakve tu\u017ebe je bitno razlikovati tu\u017ebu za priznavanje prava vlasni\u0161tva koja je regulirana \u010dl. 166 i jo\u0161 se naziva “Vlasni\u010dka tu\u017eba predmnijevanog vlasnika<\/strong>” i njom se tra\u017ei utvr\u0111enje postojanja ili nepostojanja nekog prava, odnosno u tom slu\u010daju vlasnik te tra\u017ei da sud utvrdi da je on uistinu vlasnik.<\/p>\n\n\n\n
Ako sud utvrdi da je zahtjev osnovan, odnosno da posjednik nije po\u0161ten, donijeti \u0107e kondemnatornu presudu kojom \u0107e nalo\u017eiti tu\u017eeniku da preda posjed stvari tu\u017eitelju u odre\u0111enom roku.
Na\u017ealost, to \u010desto nije kraj cijelog postupka. Iako \u0107e sud presudom nalo\u017eiti podstanaru da napusti nekretninu posjednik to mo\u017ee odbiti u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\nOvr\u0161ni postupak<\/h2>\n\n\n\n
Tada je potrebno pokrenuti ovr\u0161ni postupak radi ispra\u017enjenja i predaje nekretnine<\/strong>. Takav postupak vodi se pred mjesno nadle\u017enim sudom na temelju ovr\u0161ne isprave, u ovom slu\u010daju to je prethodna presuda kojom je sud nalo\u017eio podstanaru da napusti nekretninu.
Iako podstanari \u010desto znaju opstruirati i ovaj postupak primjerice ne primanjem pismena, dovo\u0111enjem doma\u0107ih \u017eivotinja u nekretninu i sli\u010dno, bitno je napomenuti da on ipak traje prili\u010dno kra\u0107e <\/strong>od postupka prilikom vlasni\u010dke tu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
Slobodno nam se obratite.<\/p>\n\n\n