Registracija žiga i zaštita brenda u Hrvatskoj (2026): postupak, troškovi i pravni vodič

Što je brend, a što žig?

Brend predstavlja identitet tvrtke, proizvoda ili usluge, a može se sastojati od imena, logotipa, slogana ili drugog prepoznatljivog znaka.

U današnjem konkurentnom poslovnom okruženju, brend je jedno od najvrjednijih nematerijalnih dobara poduzeća, jer omogućuje prepoznatljivost, izgradnju povjerenja i lojalnosti kupaca te financijsku vrijednost.

Je li registracija tvrtke dovoljna za zaštitu brenda?

Mnogi poduzetnici pretpostavljaju da je registracija tvrtke ili domene dovoljna za zaštitu naziva, no to nažalost nije tako.

Naziv tvrtke upisuje se u sudski registar, ali isključivo pravo na znak u vezi s određenim proizvodima ili uslugama stječe se tek registracijom žiga.

Ako netko drugi registrira žig prije vas, može tražiti zabranu korištenja istog ili sličnog naziva u gospodarskom prometu i upravo zato je registracija žiga zaseban i ključan korak u zaštiti brenda.

Koja prava Vam daje registrirani žig?

Ekskluzivno pravo korištenja

Registracijom žiga stječete isključivo pravo korištenja naziva, simbola ili slogana koji predstavljaju vaš brend.

To znači da nitko drugi ne smije u gospodarskom prometu koristiti identičan ili zbunjujuće sličan znak za iste ili slične proizvode i usluge ako postoji vjerojatnost zabune javnosti.
Registrirani žig daje vam snažan pravni temelj za sprječavanje takvih situacija i učinkovitu zaštitu u slučaju povrede.

Prepoznatljivost i povjerenje kupaca

Zaštićeni brend pomaže kupcima da prepoznaju vaše proizvode ili usluge među konkurencijom. Kada je brend zaštićen i prepoznat, kupci ga povezuju s određenim standardom kvalitete.

Kolektivni žigovi povezuju se s određenim udruženjima ili organizacijama.
Npr. udruženja proizvođača mogu registrirati kolektivni žig koji označava članstvo i pridržavanje određenih pravila ili standarda.

Jamstveni (certifikacijski) žigovi: jamče da proizvodi ili usluge ispunjavaju određene standarde.
Npr. oznaka “100% organski” može biti zaštićeni jamstveni žig koji se smije koristiti samo ako proizvod zadovoljava određene kriterije.

Sve ovo može uvelike povećati Vašu prepoznatljivost i povjerenje kod kupaca i dati Vašem trgovačkom društvu veći legitimitet.

Pravo zabraniti neovlašteno korištenje i zlouporabu

Bez registracije žiga, konkurenti mogu koristiti sličan ili identičan znak, što može dovesti do gubitka tržišnog udjela i reputacije.

Registracija žiga pruža pravnu osnovu za zaštitu i poduzimanje pravnih radnji u slučaju povrede prava.
U slučaju kada imate registriram žig, puno lakše ćete se zaštiti od loših praksi konkurenata.

Najčešći načini zaštite su zahtjev za povlačenje proizvoda s tržišta, zaštita web domena i sudske tužbe protiv imitatora, a o kojima možete pročitati u nastavku članka.

Financijska vrijednost i mogućnost licenciranja

Brend može postati značajan nematerijalni resurs poduzeća te s vremenom, kako poslovanje raste, vrijednost brenda također raste.
Zaštićeni brend može se koristiti za privlačenje investitora, dobivanje zajmova ili licenciranje trećim stranama uz naplatu tantijema.

Licenciranje – vlasnik žiga može dati drugima pravo korištenja uz naknadu (royalties)
Primjer: Disney licencira likove poput Mickey Mousea tvrtkama koje proizvode igračke, odjeću i suvenire.

Franšizing – tvrtka može prodati pravo na korištenje cijelog poslovnog koncepta, uključujući brend, poslovni model i know-how.
Primjer: McDonald’s ne otvara sve restorane samostalno – mnogi poduzetnici plaćaju licencu kako bi koristili brend i poslovni model.
No, da bi ostvarili pravo franšizinga nije nužno da imate multimilijunsku kompaniju.
U Hrvatskoj često imamo primjere gdje se manji kafići zbog prepoznatljivosti svog imena odluče za ovakvu vrstu poslovanja.

Založno pravo, financiranje i angel investing – registrirani žig može se koristiti kao jamstvo za bankovne kredite.
Primjer: Tvrtka koja ima snažan brend može tražiti financiranje od banaka, koristeći žig kao vrijednu imovinu u bilanci.
Iako ovaj primjer još nije osobito zaživio kod nas i to se mijenja.

Što se tiče angel investinga i poduzetničkih inkubatora čak i kod nas investitori gotovo uvijek inzistiraju na tome da zaštite svoj brend ili neke od proizvoda. Investitorima je to garancija da ih nitko neće preduhitriti i ukrasti njihov proizvod.

U praksi se sve češće događa da profesionalni dizajneri i agencije prije izrade vizualnog identiteta traže potvrdu da je naziv brenda pravno dostupan ili zaštićen, kako bi izbjegli potencijalnu odgovornost u slučaju povrede.

Prodaja žiga – ako vlasnik žiga više ne želi koristiti brend, može ga prodati drugoj tvrtki.
Primjer: Nokia je prodala prava na korištenje svog imena za mobilne telefone tvrtki HMD Global, koja sada proizvodi telefone pod brendom Nokia

Što ako netko koristi moj žig?

Povlačenje sličnih proizvoda s tržišta

Ako neka druga firma koristi vizualno ili fonetski sličan žig za iste ili slične proizvode i usluge, vlasnik registriranog žiga može zahtijevati prestanak povrede te, ako je potrebno, sudskim putem tražiti zabranu daljnje uporabe znaka, povlačenje proizvoda iz prometa, njihovo uklanjanje ili uništenje te naknadu štete.

U praksi se postupak najčešće započinje odvjetničkom opomenom, a ako se povreda nastavi, moguće je pokrenuti sudski postupak i tražiti zabranu daljnje uporabe, uklanjanje robe s tržišta te naknadu štete.

No, važno je za napomenuti da pravo na žig nije “automatska zabrana” već vlasnik žiga mora aktivno reagirati, dokazati povredu i voditi postupak. Ne postoji tijelo koje to radi umjesto njega.

Primjer: Adidas je više puta tužio tvrtke koje su koristile dizajne s tri pruge na obući i odjeći, tvrdeći da zbunjuju potrošače i narušavaju njihov brend.
Primjer iz Hrvatske: Ako tvrtka registrira žig „KRAŠ“ za čokoladne proizvode, druga tvrtka koja bi pokušala plasirati čokolade pod nazivom „KRASH“ mogla bi se suočiti s prigovorom ili sudskim postupkom zbog vjerojatnosti zabune.

Ovo je osobito bitno za firme koje su brzo stekle popularnost s nekim proizvodom pa gotovo uvijek imamo slučaj da ih ostale firme pokušavaju kopirati i često zbuniti potrošače

Zaštita web domena

Registrirani žig ne daje automatsko vlasništvo nad svim internetskim domenama ili korisničkim imenima na društvenim mrežama. Međutim, on predstavlja vrlo snažan pravni temelj za osporavanje neovlaštenog korištenja znaka u digitalnom prostoru.

Ako netko registrira domenu ili otvori profil na društvenim mrežama pod nazivom koji je identičan ili zbunjujuće sličan vašem žigu, moguće je pokrenuti odgovarajući postupak radi zaštite svojih prava.

Važno je razlikovati postupke ovisno o vrsti domene.

.hr domene

Za .hr domene nadležan je CARNET kao registar hrvatske nacionalne domene.

Ako je registrirana domena:

identična ili zbunjujuće slična vašem registriranom žigu
i koristi se bez legitimnog interesa
osobito ako postoji namjera iskorištavanja vaše reputacije

moguće je pokrenuti postupak alternativnog rješavanja spora (ADR).

Postupak alternativnog rješavanja sporova za .hr domene temelji se na pravilima o registraciji nacionalne domene i razlikuje se od klasične parnice jer se odlučuje isključivo o pravu na domenu, a ne o naknadi štete.

U tom postupku potrebno je dokazati:

da imate pravo na znak (registrirani žig je najjači dokaz)
da je domena identična ili zbunjujuće slična tom znaku
da registrant nema legitimno pravo ili interes
da je domena registrirana ili korištena u lošoj vjeri

Ako se zahtjev usvoji, domena se može prenijeti na vas ili izbrisati.

U praksi, registrirani žig značajno povećava šanse za uspjeh u ovakvom postupku.

.com, .net, .org i druge međunarodne domene

Za generičke domene (poput .com, .net, .org i dr.) primjenjuje se međunarodni postupak poznat kao UDRP (Uniform Domain Name Dispute Resolution Policy), koji se najčešće vodi pred WIPO-om.

Kriteriji su slični:

postojanje registriranog žiga
identičnost ili zbunjujuća sličnost domene
nedostatak legitimnog interesa registranta
registracija i korištenje u lošoj vjeri

Loša vjera može postojati, primjerice, ako je domena registrirana radi preprodaje vlasniku žiga, radi zbunjivanja potrošača ili radi preusmjeravanja prometa konkurenciji.

Ovaj postupak je u pravilu brži i učinkovitiji od klasične sudske parnice, ali zahtijeva dobro argumentiranu prijavu.

Nazivi na društvenim mrežama

Kod društvenih mreža (npr. Instagram, Facebook, LinkedIn, TikTok) ne postoji sudski ili arbitražni postupak poput onog za domene.

Umjesto toga, podnosi se prijava povrede žiga izravno platformi putem njihovih internih mehanizama za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Registrirani žig ovdje ima presudnu ulogu jer:

predstavlja službeni dokaz prava na znak
olakšava uklanjanje ili preimenovanje spornih profila
povećava vjerojatnost da će platforma postupiti po prijavi

Bez registriranog žiga, platforme često odbijaju zahtjeve ili traže dodatne dokaze.

Primjer: Ako tvrtka „ABC Software“ ima registriran žig, a netko drugi pokuša registrirati domenu abcsoftware.hr ili abc-software.com, tada “ABC Software” može podnijeti zahtjev za prijenos domene nadležnom tijelu.

Sudske tužbe protiv imitatora

Ako konkurentska tvrtka koristi sličan naziv, logo ili pakiranje koje može zbuniti kupce, vlasnik registriranog žiga može pokrenuti sudske postupke zbog povrede žiga.

Ovo je ujedno i najozbiljniji postupak koji se pokreće tek nakon neuspjelih opomena i pokušaja mirnog rješavanja spora.

Primjer: Apple je podigao tužbe protiv manjih proizvođača koji su koristili naziv „Pear“ za tehnologiju, tvrdeći da previše podsjeća na njihovu marku.
Primjer iz EU: Red Bull je sudski spriječio korištenje plavo-srebrne kombinacije boja na energetskim pićima drugih proizvođača.

Vrste zaštite brenda

Najčešći način zaštite brenda je registracijom žiga kojeg u Hrvatskoj regulira Zakon o žigu.
Što se tiče samoga žiga Zakon prepoznaje sljedeće vrste:

Riječni žig – zaštita imena brenda (npr. “Nike”)
Figurativni žig – zaštita logotipa ili dizajna (npr. prepoznatljiv Nike znak “swoosh”)
Kombinirani žig – kombinacija riječi i slike
Trodimenzionalni žig – zaštita oblika proizvoda ili pakiranja
Zvučni, hologramski ili multimedijalni žig – noviji oblici zaštite

Zaštita se može ostvariti na nacionalnoj razini (Republika Hrvatska), na razini Europske unije putem EU žiga ili međunarodnom registracijom putem Madridskog sustava, pri čemu se zaštita proširuje na pojedine odabrane države.

Kako zaštititi brend u Hrvatskoj?

Zaštita brenda u Hrvatskoj provodi se registracijom žiga pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV).
Postupak uključuje nekoliko koraka i uređen je Zakonom o žigu.

Sam Zakon o žigu u čl. 6. objašnjava od čega se žig može sastojati:

“Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za:

1. razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i
2. prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.”

Dakle, vidimo da je zaštita prilično širokog raspona te će ovisiti o željama i potrebama podnositelja.

Zaštita žiga sastoji se od nekoliko koraka koje nije moguće preskočiti te je svaki od njih jednako bitan.
Nositelj zaštićenog žiga može biti i pravna i fizička osoba ukoliko njegova prijava ispunjava sve uvjete propisane za registraciju.

No, možda i najbitniji dio postupka je odabir razreda odnosno popis proizvoda i usluga prema Nicanskoj klasifikaciji koji subjekt želi zaštititi.

Što je Nicanska klasifikacija i kako se koristi?

Nicanska klasifikacija (eng. Nice Classification, skraćenoNCL) međunarodni je sustav razvrstavanja roba i usluga za potrebe registracije žigova.
Ovu klasifikaciju razvila je Nicanska unija, a koristi se od 1957. godine.
Njome upravlja Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), a periodično se ažurira kako bi se prilagodila promjenama na tržištu.

Kako funkcionira?

Nicanska klasifikacija dijeli sve robe i usluge u 45 klasa:

Klase 1-34 – odnose se na robe (proizvode).
Klase 35-45 – odnose se na usluge.

Kada podnosite prijavu za registraciju žiga, morate navesti za koje robe i/ili usluge će se taj žig koristiti, a one moraju biti razvrstane u odgovarajuće klase prema Nicanskoj klasifikaciji.

Prilikom registracije žiga nije moguće navesti sve razrede jer će to rezultirati odbačajem prijave žiga.
Isto tako, bitno je razmišljati unaprijed i probati obuhvatiti proizvode i usluge kojima ćete se možda baviti za 5 ili više godina kako Vaše poslovanje bude raslo.

Zašto je klasifikacija važna?

Pomaže u preciznom definiranju zaštite žiga – registracija vrijedi samo za određene proizvode/usluge i nije ju moguće dopunjavati.
Omogućuje pretraživanje postojećih žigova – podnositelji prijava mogu provjeriti postoje li slični žigovi u istoj klasi te prema tome odlučiti o opsegu vlastite prijave.
Sprječava pravne sporove – tvrtke u različitim industrijama mogu koristiti isti naziv ako su u različitim klasama (npr. “Vogue” časopis, “Vogue” cigarete i “Vogue” Range Rover model automobila).

Nicanska klasifikacija — *Primjer pojmova iz Nicanske klasifikacije preuzet iz letka sa stranica DZIV-a.*

Primjeri klasa iz Nicanske klasifikacije:

Klase za robe (proizvode):

Klasa 3 – Kozmetika i sredstva za čišćenje (npr. parfemi, šamponi).
Klasa 5 – Farmaceutski proizvodi (npr. lijekovi, dodaci prehrani).
Klasa 9 – Tehnološki proizvodi (npr. softver, računala, mobiteli).
Klasa 25 – Odjeća i obuća (npr. majice, cipele, kape).

Klase za usluge:

Klasa 35 – Trgovina i marketing (npr. online trgovine, oglašavanje).
Klasa 41 – Obrazovanje i zabava (npr. tečajevi, koncerti, radionice).
Klasa 43 – Usluge smještaja i restorana (npr. hoteli, catering).
Klasa 45 – Pravne usluge (npr. zaštita intelektualnog vlasništva, odvjetničke usluge)

Postupak zaštite žiga putem DZIV-a

1. Pretraživanje postojećih žigova

Prvenstveno, prije podnošenja same prijave preporučuje se provjera postoji li već sličan ili identičan žig u bazama podataka DZIV-a ili europskog ureda za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Pretraga je besplatna i može spriječiti probleme tijekom registracije.
Iako je pretragu moguće obaviti samostalno, preporučljivo je i za taj dio posla angažirati stručnu osobu koja će Vam moći dati mišljenje jesu li neki pojmovi uistinu slični te na što je bitno obratiti pažnju.

2. Podnošenje prijave

Prijava se podnosi DZIV-u uz plaćanje odgovarajućih naknada te je u prijavi potrebno:

Opisati znak koji se želi zaštititi (bilo da se radi o riječi ili figurativnom žigu u formi logotipa)
Navesti razrede proizvoda i usluga prema Nicanskoj klasifikaciji (ne smijete obuhvatiti previše razreda, dok s druge strane morate razmišljati o potencijalnim budućim širenjima proizvoda i usluga)
Priložiti dokaz o uplati naknade (sama naknada ovisi o broju razreda koji se žigom štite te o kakvom se žigu radi)

3. Ispitivanje prijave

DZIV provodi formalno i materijalno ispitivanje prijave kako bi utvrdio ispunjava li sve zakonom propisane uvjete. Ako prijava ne udovoljava uvjetima, može biti odbijena.

Zakon o žigu u čl. 9 taksativno navodi razloge apsolutnog odbijanja prijave.
Žig se neće registrirati ako (pojednostavljena verzija):

Može biti zabranjen u javnom interesu prema drugim zakonima.
Ne ispunjava uvjete iz zakona.
Nema razlikovni karakter.
Sadrži isključivo oznake koje opisuju proizvod/uslugu (npr. vrstu, kakvoću, podrijetlo).
Sadrži isključivo oznake koje su uobičajene u jeziku ili trgovini.
Sadrži oblik ili obilježje koje:
proizlazi iz same vrste proizvoda,
je nužno za tehnički rezultat,
daje bitnu vrijednost proizvodu.
Protivan je javnom poretku ili moralnim načelima.
Može dovesti javnost u zabludu (npr. o podrijetlu, kakvoći).
Nema odobrenje nadležnih tijela kad je to propisano zakonom.
Sadrži službene državne oznake (grb, zastavu, amblem) bez odobrenja.
Krši zaštitu oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla prema zakonima i međunarodnim sporazumima.
Krši zaštitu tradicionalnih izraza za vina.
Krši zaštitu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.
Koristi zaštićenu denominaciju biljne sorte.

4. Objava prijave u službenom glasilu DZIV-a

Ako je prijava prihvaćena, objavljuje se u službenom glasilu DZIV-a, a treće strane imaju rok od 3 mjeseca za podnošenje prigovora.
Dakle, iako DZIV odobri vašu prijavu to ne znači da je Vaš žig registriran već samo da je udovoljio formalnim pretpostavkama za objavu.

5. Rješavanje prigovora

Kada treća strana koja je ranije registrirala žig podnese prigovor protiv Vašeg žiga radi se o relativnim razlozima za odbijanje registracije, te će prema čl. 10 Zakona o žigu DZIV uvažiti takav prigovor ako je žig iz prijave (pojednostavljeno):

1. Istovjetan ranijem žigu i odnosi se na iste proizvode/usluge.
2. Sličan ranijem žigu i postoji rizik da zavara javnost ili stvori povezanost.
3. Istovjetan ili sličan žigu s ugledom u RH te bi njegova uporaba nepošteno iskorištavala ili štetila tom ugledu.

Po ulaganju prigovora postupak ulazi u fazu razmatranja i moguće je postići sporazum ili čekati odluku DZIV-a.

Treće strane prigovor mogu uložiti protiv jednog ili više pojmova unutar zaštićenog razreda ili cijelih razreda.

Ukoliko samo neki od Vaših pojmova budu odbačeni, registracija žiga provesti će se za ostale pojmove koji udovoljavaju svim procesnim pretpostavkama te protiv njih nije podnesen prigovor.

6. Registracija žiga

Ako nema prigovora ili su oni odbijeni, žig se registrira, a podnositelj dobiva potvrdu o registraciji.

Koliko traje i koliko košta registracija žiga?

Registracija žiga vrijedi 10 godina i može se produžavati neograničen broj puta uz plaćanje odgovarajućih naknada.

Postupak uključuje dvije vrste troškova: pristojbu za podnošenje prijave te naknadu za registraciju i održavanje žiga za prvih deset godina.

Trošak registracije ovisi o broju razreda proizvoda i usluga, a pristojba za podnošenje prijave iznosi 66,36 EUR za jedan razred individualnog žiga.

Ako prigovor nije podnesen, nakon isteka toga roka Zavod poziva podnositelja da uplati naknadu troškova za desetogodišnje održavanje žiga u vrijednosti i objavu podataka o žigu u službenom glasniku Zavoda. Po uplati naknade tih troškova izdaje se rješenje o registraciji žiga, a žig se upisuje u registar žigova.

Trošak desetogodišnje zaštite iznosi 159,27 EUR za jedan razred individualnog žiga.
Trošak odvjetnika ili osobe ovlaštene za prijavu žiga također će ovisiti o većem broj faktora.

Nakon što ste uspješno završili postupak registracije žiga možete ostvarivati sva prava koja iz njega proizlaze.
Također, obavezno obratite pažnju na istek roka od 10 godina kako bi žig mogli produžiti.

Najčešće pogreške pri zaštiti brenda

Postupak registracije žiga formalno je administrativan, ali u praksi se problemi najčešće ne pojavljuju u obrascu prijave, nego u pogrešnoj strategiji prije podnošenja prijave.

1. Podnošenje prijave bez analize stvarnog rizika prigovora

Najčešća pogreška nije tehničke naravi, nego strateške.

Poduzetnici često provjere postoji li identičan žig i ako ga ne pronađu, smatraju da je njihova prijava sigurna. Međutim, sustav žiga štiti i od zbunjujuće sličnih znakova.

U praksi se sporovi najčešće vode oko:

fonetski sličnih naziva
znakova koji dijele dominantni element
kombinacija riječi i grafike gdje je verbalni dio presudan

Primjer iz prakse:
Ako netko ima registrirani žig „ALPHA TECH“, prijava znaka „ALFATEK“ za slične proizvode može biti problematična, iako nije identična.

Sudovi i upravna tijela ne uspoređuju znakove matematički, nego procjenjuju vjerojatnost zabune kod prosječnog potrošača – dakle iskustvo je ključan faktor prilikom prijave.

Bez stručne procjene tog rizika, podnositelj prijave može ući u postupak koji završava prigovorom i dodatnim troškovima.

2. Neusklađenost razreda s realnim poslovanjem

Druga česta pogreška je površno biranje razreda Nicanske klasifikacije.

Poduzetnici često:

prijave samo jedan razred ili previše razreda
ne prijave usluge koje zapravo nude ili koje će u budućnosti nuditi

Posljedica može biti da je žig formalno registriran, ali zaštita ne obuhvaća ključni dio poslovanja.

S druge strane, preširoko definiranje proizvoda i usluga može povećati rizik prigovora jer se ulazi u područje u kojem već postoje ranija prava.

3. Odabir znaka koji je pravno slab i nedostatak razlikovnog karaktera

Opisni ili generički nazivi (npr. “SUPER BREAD” za pekarske proizvode) u pravilu nemaju dovoljnu razlikovnost.

Takvi znakovi nailaze na tzv. apsolutne razloge odbijanja jer ne mogu monopolizirati izraz koji opisuje robu ili uslugu.

Čak i ako prijava prođe (a često ne prođe), takav žig je slab u provedbi — teže je braniti pravo protiv konkurencije.

Iskustvo pokazuje da je ponekad bolje prilagoditi naziv prije prijave nego pokušavati braniti pravno slab znak.

4. Odgađanje registracije dok brend “ne naraste”

Česta poslovna logika glasi: “registrirat ćemo žig kad posao krene”.

No, sustav žiga temelji se na načelu prvenstva prijave.

Ako netko drugi prvi podnese prijavu, on stječe pravo prvenstva, bez obzira tko je ranije koristio znak u prometu (uz ograničene iznimke).

U praksi se događa da poduzetnik razvije brend, uloži u marketing, a zatim otkrije da je treća osoba registrirala sličan ili identičan znak.

Kada se isplati EU žig umjesto hrvatskog?

Odabir između nacionalnog žiga i EU žiga nije samo pitanje teritorija, nego i strategije rizika.

EU žig (EU Trade Mark) registrira se pri EUIPO-u i daje jedinstvenu zaštitu u svih 27 država članica, no njegova registracija je pravilu pravno zahtjevnija i financijski skuplja od nacionalne prijave.

EU žig ima smisla kada:

se proizvod i usluge nude putem interneta kupcima iz više država članica
postoji realan plan širenja poslovanja izvan Hrvatske
brend ima potencijal franšiziranja ili licenciranja
postoji rizik da konkurent registrira znak u drugoj državi članici

Međutim, EU žig nosi i veći rizik jer EU žig funkcionira kao jedinstveno pravo.

Ako postoji zapreka u jednoj državi članici (npr. raniji sličan žig u Španjolskoj), prijava može biti odbijena u cijelosti.

To znači da analiza rizika mora biti mnogo šira od nacionalne pretrage.

U određenim situacijama, za poduzetnika koji posluje isključivo u Hrvatskoj, nacionalni žig može biti racionalniji, jeftiniji i sigurniji prvi korak.

Registracija žiga zahtijeva pravnu i stratešku procjenu prije podnošenja prijave. Ako želite izbjeći rizik prigovora, pogrešan odabir razreda ili kasnije sporove, preporučljivo je prije podnošenja prijave provesti detaljnu analizu.

Najčešća pitanja o registraciji žiga i zaštiti brenda u Hrvatskoj

1. Mogu li registrirati žig ako već koristim isti naziv nekoliko godina?

Moguće je podnijeti prijavu i ako se znak već koristi u prometu, ali pravo prvenstva u sustavu žiga u pravilu pripada onome tko prvi podnese prijavu. Ranija uporaba može imati određeni značaj u sporu, ali sama po sebi ne jamči uspjeh ako netko drugi već ima registrirani žig.

2. Što se događa ako netko podnese prigovor u mojem postupku?

Ako nositelj ranijeg žiga podnese prigovor u roku od tri mjeseca od objave prijave, postupak ulazi u fazu ispitivanja relativnih razloga. Moguće je ograničiti (smanjiti) popis proizvoda i usluga ili pokušati postići sporazum, a ako to nije moguće, DZIV donosi odluku na temelju svih relevantnih činjenica.

3. Moram li koristiti žig nakon registracije?

Da. Ako se žig ne koristi u razdoblju od pet uzastopnih godina, može biti izložen zahtjevu za opoziv (u cijelosti ili dijelu) zbog nekorištenja, a što će se opet dokazivati pred DZIV-om.

4. Mogu li registrirati ime koje opisuje moj proizvod?

Opisni nazivi u pravilu nemaju dovoljan razlikovni karakter i često se odbijaju zbog apsolutnih razloga. Što je znak kreativniji i manje opisni, to su veće šanse za uspješnu registraciju i kasniju provedbu prava.

5. Štiti li hrvatski žig i druge države EU?

Ne. Nacionalni žig vrijedi samo na teritoriju Republike Hrvatske. Za zaštitu na razini Europske unije potrebno je podnijeti prijavu za EU žig.

6. Koliko traje postupak registracije žiga?

Ako nema prigovora i prijava nema nedostataka, postupak traje otprilike 4 do 5 mjeseci. U slučaju prigovora ili dopuna, postupak se može značajno produljiti.

7. Može li se žig prenijeti na drugu osobu?

Da. Žig je prenosivo imovinsko pravo i može se prenijeti ugovorom, nasljeđivanjem ili koristiti kao predmet licenciranja.

Trebate pomoć s registracijom žiga ili imate pitanja?

Slobodno nam se obratite!