Ozljeda na radu: Kada radnik ima pravo na odštetu?

Ozlijedili ste se rukovanjem stroja na poslu? Pretrpjeli ste ozljedu leđa zbog podizanja teškog tereta ? U ovom članku saznajte što se sve smatra ozljedom na radu, koja prava možete ostvariti putem zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te kada imate pravo na odštetu.

Što se smatra ozljedom na radu?

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju u čl. 66. definira ozljedu na radu na sljedeći način:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona. (ova kategorija uključuje: učenike i studente, sportaše i trenere, osobe koje pomažu redarstvenim službama, pripadnici HGSS-a…)

Dakle, iz prethodno navedenog proizlazi da se ozljedom na radu smatra svaka ozljeda koja nastane kao posljedica obavljanja radnih zadataka ili aktivnosti povezanih s radom. To uključuje ozljede nastale na radnom mjestu, ali i one koje se dogode tijekom putovanja na posao ili s posla, ako su uzročno povezane s obavljanjem posla.
Također, to uključuje i profesionalne bolesti, odnosno bolesti nastale kao posljedica obavljanja djelatnosti na radnom mjestu.
Primjerice, kada bi osoba obolila od plućne bolesti uzrokovane curenjem ili izlaganjem opasnih kemikalija na poslu.
Isto tako, vidimo da se ozljedom na radu mogu smatrati i ozljede djece ili studenata u školi ili na faksu.

Što se ne smatra ozljedom na radu?

Tako se ozljedom na radu, u smislu Zakona o obveznom osiguranju, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:

1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),

2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),

3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,

4. atake kronične bolesti (bubrežni kamenac i sl.),

5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest (urođene srčane mane i sl.).

Važno je napomenuti da radnik može ostvariti pravo na naknadu štete čak i ako je sam djelomično doprinio nastanku ozljede, ali će u tom slučaju iznos naknade biti umanjen sukladno stupnju njegove odgovornosti.​

Kako započeti postupak naknade štete zbog ozljede na radu?

Prvi korak je prijava ozljede ili bolesti.
Kada se radnik ozlijedi tijekom rada, dužan je u roku od 8 dana prijaviti ozljedu nadležnom regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prema mjestu prebivališta ozlijeđene osobe.

Ako to ne učini, prijavu može podnijeti izabrani liječnik opće prakse na zahtjev ozlijeđenog radnika. U slučaju smrti radnika, prijavu mogu podnijeti i članovi obitelji.

Bitno je za napomenuti da sukladno čl. 130. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenog osiguranju osoba gubi pravo na pokretanje utvrđivanja postupka i priznavanja ozljede na radu ili profesionalne bolesti ako u roku od 3 godine ne napravi prijavu.

Nakon prijave slijedi bolovanje i proces liječenja. Postupak naknade štete može započeti tek kada liječnik zaključi liječenje i izda potvrdu o završetku. Tada se utvrđuje puni opseg štete, jer je tek nakon oporavka moguće procijeniti trajne posljedice ozljede.

U slučaju ozljede na radu poželjno je savjetovati se s odvjetnikom kako bi Vas savjetovao o pravima koja možete ostvariti i za Vas pokrenuo odgovarajuće postupke naknade štete.

Koji su praktični koraci koje trebate poduzeti kako bi ostvarili pravo naknade štete nakon ozljede na radu možete saznati u ovom članku.

Trebate savjet u vezi s ozljedom na radu? Slobodno nam se obratite!