Ovrha na plaći radnika – agencije za potraživanje
Čest je slučaj gdje poslodavac od društva za naplatu potraživanja – ovrhovoditelja, dobije pisanu opomenu da je obvezan isplatiti određeni dio plaće radnika na račun društva koje je izdalo opomenu.
Na taj način ovrhovoditelji (najčešće društva za naplatu potraživanja) pokušavaju preskočiti redoslijed naplate koji je uspostavljen kod FINA-e te svoju tražbinu eventualno naplatiti prije drugih vjerovnika.
Pri tome, ovrhovoditelji se najčešće pozivaju na čl. 284. st. 1. i 2. Ovršnog zakona i odredbe izvansudske ovrhe.
Postoje li slučajevi kada poslodavac mora postupiti po rješenju o ovrsi?
Jedini slučaj kada je poslodavac dužan postupiti po rješenju je ako radniku ne isplaćuje plaću na račun otvoren kod banke.
Tada ovrhovoditelj mora neophodno dokazati i priložiti dokaz da poslodavac doista ne isplaćuje plaću na račun otvoren kod banke, a taj podatak je poslodavac dužan prema čl. 18. st. 1. toč. 6. Ovršnog zakona dostaviti ovrhovoditelju na njegovo traženje.
Ovakvo stajalište je potvrđeno i sudskom praksom – odlukama Županijskog suda u Puli, posl.br: Gž Ovr-124/2018 od 17. travnja 2018., Županijskog suda u Zadru, posl.br: Gž- Ovr-19/2019 od 16. siječnja 2019. te Županijskog suda u Varaždinu, posl.br: Gž-Ovrv-274/2019 od 30. srpnja 2020.
Zašto poslodavac ne mora postupiti po zahtjevu ovrhovoditelja?
Prema sudskoj praksi jedan od glavnih temelja ovog stajališta nalazi se u obrazloženju Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Tako stav zakonodavca jasno glasi: “Predloženom izmjenom odredbe čl. 197 (Ovršno zakona) ograničava se određivanje ovrhe na plaći kod poslodavca samo ako poslodavac ne isplaćuje plaću na račun kod banke. Na takav način uklonit će se problemi uočeni u istovremenoj primjeni odredbi o ovrsi na plaći i ovrsi na novčanoj tražbini te će se poslodavci rasteretiti od provedbe ovrhe“.
Inzisitiranje ovrhovoditelja na isplati na temelju čl. 201 Ovršnog zakona
Neki ovrhovoditelji ni nakon odbijanja poslodavca da postupe po zahtjevu ovrhovoditelja nastavljaju sa svojim zahtjevima te posežu za pravnim sredstvom iz čl. 201 Ovršnog zakona – prema navedenom članku, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da naloži poslodavcu isplatiti sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.
No, ni u ovom slučaju poslodavac nije dužan postupiti po zahtjevu niti će to učiniti sud.
Da je tome tako ponovno potvrđuje sudska praksa. Tako je Županijski sud u Bjelovaru, posl.br: Gž-Ovr-57/2019 u odluci od 15. veljače 2019. u obrazloženju iznio sljedeći stav. Iz obrazloženja proizlazi da postupak prisilne naplate od ovršenikovog poslodavca onih iznosa koje je propustio obustaviti od ovršenikove plaće pretpostavlja postojanje sudskog ovršnog postupka protiv ovršenika, te nepostupanje njegovog poslodavca po rješenju o ovrsi koje je donio sud, te da stoga nema mjesta pokretanju postupka protiv poslodavca kod izvansudske ovrhe. Ovo stajalište potvrđeno je i drugim odlukama Županijskih sudova.
Osim toga, Županijski suda u Splitu, posl.br: Gž Ovr-387/2020 u odluci od 27. listopada 2020. potvrdio je takvo stajalište i sljedećim tumačenjem.
U obrazloženju odluke, sud ističe kako odredbom čl. 284. st. 2. Ovršnog zakona na koji se najčešće pozivaju ovrhovoditelji (a koja nalaže da ovrhovoditelj isplati iznos kojim bi se namirila tražbina ovrhovoditelja), nije derogirana odredba čl. 197. st. 1. Ovršnog zakona (kojom je propisano da poslodavac mora postupiti po rješenju jedino u slučaju ako ne isplaćuje plaću na račun kod banke).
Dakle, sud je potvrdio kako odredba na koju se najčešće pozivaju ovrhovoditelji ni na koji način ne znači da ona isključuje članak Ovršnog zakona koji štiti poslodavce te propisuje da nisu dužni provoditi ovrhu ako plaću ovršeniku isplaćuju na bilo koji tip računa otvoren kod banke.
Trebate pomoć s izvansudskog ovrhom ili tražite pravni savjet?
Slobodno nam se obratite.