Možete li dobiti otkaz za vrijeme trajanja bolovanja?

Jedno od najčešćih pitanja koje se javlja na području radnog prava je, je li je moguće otkazati ugovor o radu za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad odnosno bolovanja, i ako da, na koji način?

Kratak odgovor je – DA, ugovor o radu se uistinu može otkazati za vrijeme trajanja bolovanja osim u jednom slučaju.

Kada se ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme trajanja bolovanja?

Ovaj slučaj propisan je člankom 38. Zakona o radu i glasi: “Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.”

Dakle, jedini slučaj u kojem poslodavac ne može otkazati ugovor o radu radniku za vrijeme trajanja bolovanja je ako je taj radnik otišao na bolovanje iz razloga koji su nastupili na radu – ozljeda na radu, bolest uzrokovana radom i slično.

Otkazni rok za vrijeme trajanja bolovanja

Iako je reguliranje davanja otkaza za vrijeme trajanja otkaznog roka relativno jednostavno regulirano, do puno većih dvojbi dolazi pri računanju otkaznog roka za vrijeme trajanja bolovanja.

Članak 121. Zakona o radu propisuje da – Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.

No, od tog pravila ipak postoje iznimke tako da isti članak već u stavku 3. propisuje razloge iz kojih otkazni rok ne teče, a među kojima je i privremena nesposobnost za rad odnosno bolovanje.

Prema tome kada bi osoba dobila otkaz i za nekoliko dana (za vrijeme trajanja otkaznog roka) otišla na bolovanje, otkazni rok bi jednostavno prestao teći.

Takav radni odnos prestaje po sili zakona najviše nakon 6.mjeseci od početka tijeka otkaznog roka.

Ta odredba propisana je čl. 121. st. 8.: “Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.“

Oslobođenje od obveze rada prilikom otkaza

Od prethodnog pravila ipak postoji iznimka koja je opisana u st. 6. istoga članka, a ona glasi kako slijedi: “Iznimno od stavka 5. ovoga članka, otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.”

Dakle, u slučaju kada je poslodavac otkazao ugovor o radu radniku te ga pri tome oslobodio obveze daljnjeg rada, otkazni rok ne prestaje teći za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odnosno otvaranjem bolovanja.

Što se dešava ako poslodavac otkaže ugovor o radu radniku koji se u tom trenutku nalazi na bolovanju ali ga oslobodi obveze rada?

Iako je prije bilo dvojbi po pitanju ove odredbe, stupanjem na snagu novog Zakona o radu 01.01.2023., a kasnije i njegove novele 14.06.2023., to pitanje je riješeno.

Naime, jasno je vidljivo da je Zakonodavac u čl. 6. propisao obvezu da se ugovor o radu mora otkazati “prije početka toga razdoblja“, odnosno prije početka privremene nesposobnosti za rad, čak i kada se otkazom radnika oslobađa obveze rada.

Izvanredni otkaz radniku na bolovanju

Postoji još jedan slučaj u kojem poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu za vrijeme trajanja bolovanja a to je upravo izvanredni otkaz.

Izvanredni otkaz reguliran je člankom 116. Zakona o radu te glasi: “Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.”

Dakle, poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati ugovor o radu bez poštivanja obveze otkaznog roka i neovisno o kakvoj vrsti ugovora se radi u slučaju da je došlo neke osobito teške povrede druge strane.

Takve osobito teške povrede najčešće se odnose na neki oblik kaznenih djela poput prijetnji, fizičkog ili verbalnog nasilja i zlostavljanja ili krađe i sličnoga.

Bitno je za napomenuti da se ovakva vrsta otkaza može otkazati jedino u roku 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Tako bi u slučaju otvorenog bolovanja poslodavac izvanrednim otkazom mogao otkazati ugovor o radu radniku jedino u slučaju da je tek tada saznao za činjenicu na kojoj temelji otkaz – na primjer krađu unutar firme.

Kako se zaštiti od nezakonitog otkaza?

U slučaju da vam je poslodavac nezakonito otkazao ugovor o radu, vrlo je bitno reagirati brzo.

Zakon o radu predviđa da radnik ima mogućnost u roku od 15 dana od dostave odluke (u ovom slučaju otkaza) kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od kada je saznao za povredu, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, odnosno podnijeti zahtjev za zaštitu prava.

Ako poslodavac ne ispuni zahtjev radnika u roku od petnaest dana od njegovog dostavljanja, ili ako radnik smatra da poslodavac nije ispunio zahtjev na odgovarajući način, radnik ima pravo da u narednih petnaest dana zatraži zaštitu svojih prava pred nadležnim sudom.

Problem nastaje u slučaju ako radnik propusti podnijeti prvi zahtjev prema poslodavcu.
Nepodnošenje zahtjeva za zaštitu prava može imati ozbiljne posljedice za radnika, jer ako prethodno nije podnio takav zahtjev, ne može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Iznimka su slučajevi u kojima radnik zahtijeva naknadu štete ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa.

Tako bi recimo radnik koji je dobio otkaz za vrijeme trajanja bolovanja za koji nisu postojali zakonski uvjeti propustivši rok od 15 dana izgubio sva prava zahtijevati bilo kakvu naknadu štete ili vraćanje na posao.

Imate još pitanja vezana za izvanredni otkaz i zaštitu prava?
Slobodno nam se obratite!